Naručite tretman online

ZLOUPOTREBA ANTIBIOTIKA

Izvor slike: www.hellosehat.com

Nitko ne može osporiti dobrobit upotrebe antibiotika u svakodnevnoj liječničkoj praksi. Zahvaljujući otkriću penicilina ali i drugih antibiotika mogu se spriječiti mnoge bakterijske infekcije kao i njihovo širenje i komplikacije. Poznato je da svaka pojava ima dvije strane medalje pa tako i antibiotici. Danas smo sve češće svjedoci neučinkovitosti antibiotika ili njihovog smanjenog djelovanja.

Svjetska zdravstvena organizacija, Internacionalno udruženje za razboritu upotrebu antibiotika kao i druge organizacije koje prate kontrolu sprečavanja bolesti izrazili su zabrinutost zbog zloupotrebe antibiotika. Što se dogodilo i tko je za takvu pojavu odgovoran?

Svakako odgovor možemo naći u nekritičnom propisivanju antibiotika od strane medicinske struke. Poznato je da nakon nekog vremena bakterije razvijaju otpornost (rezistenciju) na antibiotik, ali i učestalost prepisivanja utječe na brzinu razvoja otpornosti. Neke studije potvrdile su da rutinsko davanje antibiotika ne sprječava komplikacije već naprotiv, uzimanje antibiotika kada za to ne postoji opravdani razlog ubrzava i potiče njihovu neučinkovitost u situacijama kada su potrebni. Britisch Medical Journal navodi da 85% djece s infekcijom uha ne treba antibiotike, u Velikoj Britaniji impresivnih 2.000.000 recepata koji se godišnje izdaju za tu infekciju su nepotrebni. Jedna druga studija objavljena u uglednom medicinskom časopisu Lancet pokazala je da skupina djece koja su uzimala antibiotik imaju češće ponavljajuće infekcije u usporedbi s djecom koja ih nisu uzimala.

Antibiotici su svrsishodni samo u slučajevima bakterijske infekcije, ali nemaju nikakvu ljekovitu vrijednost kod bolesti izazvanih s virusima. Na žalost iz svakodnevne prakse vidljivo je da mnogi liječnici prepisuju antibiotike i kod problema gdje su uzrok virusi iako u tom slučaju antibiotik ne djeluje na virus, ali napada korisne bakterije koje su u svakom trenutku prisutne u našem organizmu.

Takvo neodgovorno i pogrešno liječenje remeti prirodnu bio ravnotežu u tijelu, stvara otpornost na antibiotike i dugoročno slabi imunološku obranu. Najčešće smetnje kod kojih antibiotici nemaju učinak su prehlada, kašalj, upala grla, bronhitis, infekcije uha, upale sinusasa. Naravno da neke od navedenih tegoba mogu biti izazvane bakterijskom upalom, ali to se dokazuje laboratorijskom analizom krvi i sekreta.

Nekritičko i nepotrebno prepisivanje antibiotika osim što se događa zbog neznanja, neodgovornosti i površnosti pojedinaca u medicinskoj struci i pritisak pacijenata vrlo često pridonosi zloupotrebi antibiotika. Bolesnik želi trenutačni rezultat, ne želi čekati laboratorijske analize, pa često na svoju ruku i protiv stava svoga liječnika sam si određuje antibiotsku terapiju. Kada se radi o djeci liječnici često prepisuju antibiotike kako bi umirili zabrinute majke.

Studija provedena na 5.379 ispitanika u 9 zemalja svijeta (Velika Britanija, Francuska, Belgija, Italija, Španjolska, Turska, Tajland, Maroko i Kolumbija) pokazala je da se antibiotici doživljavaju kao snažni i učinkoviti lijekovi sa uvjerenjem da će narušiti imunitet. Ispitanici smatraju da većina infekcija dišnih puteva osim prehlade zahtijevaju antibiotsku terapiju, a 11% njih tvrdi da su kod liječnika uvećavali svoje simptome kako bi dobili antibiotik. Svaki četvrti bolesnik ne provede terapiju do kraja, a ostatak sprema za buduću upotrebu.

Zaključak studije je da pacijenti vrše pritisak na svoje liječnike kako bi dobili antibiotik, iz tog razloga potrebno je povećati edukaciju stanovništva o zloupotrebi antibiotika. Nekritičko uzimanje antibiotika može biti štetno. Poznato je da antibiotici mogu biti uzrok alergijskih reakcija kod osjetljivih pojedinaca, koje mogu dovesti do fatalnog ishoda. U tom slučaju važna je hitna medicinska intervencija, a nakon toga potrebno je laboratorijskim testovima utvrditi koji antibiotik izaziva alergijsku reakciju, a s tim rezultatom potrebno je upoznati svog liječnika.

Antibiotici osim alergijskih reakcija mogu izazvati i niz drugih smetnji kao što je proljev, osip na koži, gljivične vaginalne infekcije, bujanje kandide. Već smo naglasili da antibiotici u našim crijevima uništavaju dobre i loše bakterije i na taj način bio ravnoteža je narušena što daje mogućnost razmnožavanju patogenih bakterija koje u konačnici narušavaju zdravlje.

Kada govorimo o kandidi važno je naglasiti da njezino prekobrojno bujanje djeluje na rad T-limfocita koji su odgovorni za rad imunološkog sustava i uništavanja patogenih mikroorganizama. Sve to navodi na zaključak da padom imunološke obrane otvoren je put za razvoj mnogih bolesti. Često uzimanje antibiotika povezuje se sa artritisom, bolestima probavnog sustava, vaginalnih infekcija i mnogih drugih. Ako se svemu tome doda upotreba antibiotika na farmama prilikom uzgoja životinja, gdje se oni koriste za liječenje, ali i za poticanje rasta, lako se može zaključiti da priča o prekomjernoj upotrebi antibiotika nije baš tako bezazlena.

Izvor: Peche’re’ J.C, Patients’, Oxford Journals,  interviews and misuse of antibiotics, Oxford Journals, Volume 33 S170-173, 2001.