Naručite tretman online

Proširene vene (varices) i Venovin

Etiologija 

Razlikujemo primarno i sekundarno proširenje vena. Primarno proširenje nastaje samo od sebe. Prema uvriježenom shvaćanju nastaju zbog prirođene i nasljedne slabosti u građi stijenke vene. Ta slabost se odnosi i na njihove zalistke. Tako slabo građene vene nisu sposobne da izdrže tlak krvnog stupca prilikom stajanja i pritisak koji se javlja u žilama kod naglog porasta trbušnog tlaka ili kod bilo kakvog drugog napornog rada. Da prirođeni nasljedni činioci imaju veliku ulogu u razvoju proširenih vena govori i činjenica što se ta pojava javlja često u članova iste obitelji.

Slabost venskih zalistaka koji pogodiju razvoju proširenja nije samo prirođena. Tokom godina dolazi u zalistcima do progredijentnih, degenerativnih promjena i smanjuje se broj zalistaka u venama. Tako malobrojni zalistci postaju insuficijentni kad se krv sruči u površne periferne vene. Pod pristikom toga stupca ti zalistci popuštaju i propuštaju u početku stanovitu količinu krvi od koje se vene najprije šire, a onda produljuju i svijaju te postaju zmijolike i vijugave. Osim navedenog za proširenje vena uzrok može biti oboljenje pluća ili srca, tumori, podmakla trudnoća, ciroza jetre i drugo. Kod žena u klimakteriju i kasnije hormoni mogu imati značajan utjecaj na razvoj venskih bolesti. 

Patologija

Poznato je da u stijenkama vena nema unutarnjeg sloga elastičnog tkiva (membrana elastica interna) niti je sloj njihovih mišića razvijen kao u arterijama. Stijenka proširene vene u početku je istanjena. Ona ostaje ponekad trajno tanka, ali u mnogim slučajevima može biti hipertrofična u svim svojim slojevima ili samo u pojedinima. Hipertrofija se očituje u obilnom stvaranju vezivnog tkiva u nekim ili u svim dijelovima stijenke (flebofibroza) sa stvaranjem kalcificiranih žarišta (fleboskleroza) ili trombusa iz kojih kalcifikacijom nastaju fleboliti. Druga patološka promjena je povećanje njihovog obujma, promjene u otvoru i produljenja koje dovodi do vijugavosti. Gubi se elastičnost zbog povećanja vezivnog tkiva i konačno atrofija i nestanak zalistaka. Ako se neko veće stablo vene začepi, onda se u tom području proširuju sitne vene oko mjesta zatvora i hipertrofiraja i na taj način se u tom području stvara kolateralni optok koji zaobilazi mjesto začepljenja.

Proširene vene najčešće se javljaju u potkoljenicama u toku vene safene i njezinih pritoka, ili u donjem dijelu trbuha i u slabinama. Napetost koja vlada  u rastegnutim venama zbog zastoja i hipoksemije (nedostatka kisaka) u zaostaloj krvi remete prehranu njihovog endotela i dolazi do nastanka otoka (edema)  poslije kojega najčešće slijedi aseptička upala. Proširene vene uzrokuju bolove osobito u ljudi koji za vrijeme svoga posla stoje, a pri tome se malo ili nikako ne kreću. Bolovi se pogoršavaju navečer, a poboljšanje dolazi od mirovanja i odmora. Upale u takvim venama često se vraćaju, a dolaze i promjene na koži koja mijenja boju, a kapilare u njoj postaju propustljivije.

Najčeće komplikacije koje mogu nastati kod proširenih vena su tromboza, tromboflebitis, stvaranje rana na potkoljenicama. Liječenje zahtjeva kombinirani pristup uz pojačanu fizičku aktivnost, primjerenu prehranu, prestanak pušenja i umjereno konzumiranje alkohola.  

VENOVIN PRIDONOSI ZDRAVLJU KRVOŽILNOG SUSTAVA